Što je zapaljenje želudačne sluznice?

Zapaljenje želudačne sluzokože (sluznice) zovemo gastritis. Kada se kaže gastritis, obično se misli na zapaljenje sluzokože želuca izazvane povišenom želudačnom kiselinom. Povezuje se sa gorušicom, nadimanjem, bolovima pri unošenju ili dužem neunošenju hrane.

 

Zaista, povišena želudačna kiselina jeste najčešći uzrok gastritisa. Želudačnu kiselinu povećavaju razni faktori. Na prvom mjestu – to je stres, zatim iritirajući lijekovi (npr. aspirin, kafetin, brufen), iritirajuća hrana (alkohol, mnogo kave, gazirani sokovi, pržena hrana) i infekcija želudačne sluzokože bakterijom Helicobacter pillory i nekim drugim bakterijama (npr. E.coli, Campilobacter).

Povišena želudačna kiselina oštećuje sluzokožu želuca i može napraviti čir (ulkus, grizlicu). Gastritis može postojati i bez povišene želudačne kiseline.

Takav gastritis je atrofičan i iz njega se može razviti maligno oboljenje. On dovodi do megaloblastne anemije jer onemogućava usvajanje vitamina B12 iz crijeva.

Vitamin B12 nadoknađuje se injekcijama. To popravlja anemiju, ali ostaje uzrok – atrofični gastritis, koga treba redovno kontrolirati zbog rizika od nastanka raka želuca.

Kod atrofičnog gastritisa, uslijed zapaljenja propadaju stanice želuca koje prave kiselinu, zato nema smetnji kao što je gorušica. Postoje nadimanje, mučnina, ali u odnosu na gastritis koji prati povišena želudačna kiselina, ovdje ima manje simptoma. Mjesta na kojima su propale stanice želuca popunjavaju se nekim drugim stanicama (crijevnim), kojima prirodno tu nije mjesto. One se mogu lakše pretvoriti u maligne. Zato se jednom dijagnosticiran atrofični gastritis mora ozbiljno shvatiti i redovno kontrolirati.

Nedostatak simptoma ne smije biti razlog da se ne ide na kontrole. Važno je reći da zapaljenje želudačne sluznice može biti akutno (naglo nastalo) i kronično (sa povišenom želudačnom kiselinom, ili bez nje – atrofični gastritis).

 

Akutni gastritisi imaju jasno izražene sve simptome i znake, mučnina, povraćanje, bolovi pri uzimanju ili dužem neuzimanju hrane, nepodnošenje razne hrane. Oni nastaju naglo, najčešće posle uzimanja lijekova protiv bolova (nesteroidni antiinflamatorni lijekovi – aspirin, kafetin, brufen), neke hrane (mnogo alkohola, kave, gaziranih sokova) ili teškog stresa. U teškom stresu može nastati više čireva (ulkusa) odjednom, rasutih po cijeloj sluzokoži želuca. Bolovi mogu da liče na bol zbog ulaska želudačne kiseline u jednjak (GERB- gastroezofagealna refluksna bolest) ili na bol pri srčanom udaru (infarktu srca). Isto tako, čovjek koji upravo doživljava srčani udar, može pogrešno protumačiti svoje bolove i pomisliti da ima napad gastritisa, bilo akutnog, bilo kroničnog koji je u pogoršanju. Iste bolove koje daje akutni gastritis (i nekada srčani udar i GERB), daje kronični gastritis u pogoršanju. Samo što je kronični gastritis, sa svojim pogoršanjima, stanje koje je poznato pacijentu, i pacijent već zna koji faktori ga pogoršavaju a koji smiruju. Kronični gastritis sa kronično povišenom želudačnom kiselinom, nagriza sluzokožu želuca i vremenom može napraviti čir. Taj čir se dalje može komplicirati. Kronični gastritis, sa povišenom želudačnom kiselinom ili bez nje (atrofični gastritis), opasan je jer na terenu bilo kog višegodišnjeg kroničnog zapaljenja, pa i zapaljenja želudačne sluzokože, može nastati rak. Zato su redovne kontrole obavezne.

 

Simptomi gastritisa su: Nadimanje, bolovi u gornjem dijelu stomaka, u toku jela ili nakon dužeg perioda neunošenja hrane, ili prestanak bolova nakon uzimanja hrane. Mučnina, nepodnošenje neke hrane uopće (kava, gazirani sokovi, alkohol, pržena hrana, ljuta hrana), povraćanje (samo kod nekih pacijenata), gorušica (samo kod nekih pacijenata).

 

Faktori rizika za nastanak gastritisa su brojni: Kroničan stres, pretjerano ili dugotrajno uzimanje lijekova protiv bolova (nesteroidni antiinflamatorni lijekovi – aspirin, kafetin, brufen), kortikosterida, sulfonamida (npr. Baktrim), infekcija bakterijom Helicobacter pilory, i drugim nekim bakterijama (Escherichia coli i Campylobacter), prekomjeran unos hrane odjednom (prejedanje), gladovanje.

 

Kako se izboriti sa problemom

Borba sa gastritisom zavisi od toga da li je u pitanju akutni ili kronični gastritis u pogoršanju, ili je u pitanju kronični van pogoršanja. U prvom slučaju, kada je u pitanju akutni gastritis ili kronični gastritis u pogoršanju, bolest će vas sama navesti da se javite ljekaru – bolovi u gornjem dijelu stomaka, mučnina, povraćanje, nadutost trbuha. Bolovi su jaki i mogu ličiti na bol kod srčanog udara ili gastroezofagealne refluksne bolesti (kada želudačna kiselina ulazi u jednjak).

Može se desiti i suprotno – da je srčani udar u toku a vi mislite da je napad gastritisa. Nemojte oklijevati i javite se ljekaru. U drugom slučaju, u pitanju su stalne smetnje prilikom uzimanja hrane ili nakon dužeg perioda neunošenja hrane: bol, mučnina, nadimanje, ponekad povraćanje. Osobe koje pate od kroničnog gastritisa vremenom nauče da izbjegavaju faktore koji pogoršavaju bolest: stres, neki lijekovi, određena vrsta hrane, ne prejedaju se i ne gladuju.

 

Zatim nauče da jedu polako i pomalo a češće, da uzimaju hranu koja im prija, a to su uglavnom: jogurt, mlad sir, kuhana, pasirana mrkva i pirinač, kuhani krumpir. Nekada kašičica ulja, pavlake i mladog kajmaka, ublaži tegobe. To je zato što mast smanjuje kontrakcije (grčenje) želuca, pa tako smanjuje bolove. Bitno je da ta mast ne bude pržena, jer ako je pržena njena kiselost je veća, pa će nadražiti sluzokožu želuca.

Svejže voće i povrće uglavnom ne prija, zbog celuloze koja mehanički nadražuje sluzokožu već oštećenu zapaljenjem.

Zato treba praviti svježe sokove od voća i povrća i/ili unositi vitamine i minerale kroz dodatke ishrani.

 

Hranu ne pržiti, bolje dinstati ili kuhati. Zatim možete koristiti neke čajeve za koje znate da vam prijaju. U modernoj medicini koriste se razni lijekovi, koje ne treba uzimati na svoju ruku (antacidi, H2-blokatori, inhibitori protonske pumpe). Zatim, koriste se probiotici za zaštitu sluzokože cijelog sistema za probavu, jer zapaljena sluzokoža je oštećena i podložnija napadu patogenih bakterija. U narodnoj medicini koristi se polen za ublažavanje želudačnih tegoba nastalih zbog viška želudačne kiseline. Najbolje je posavjetovati se sa ljekarom oko kombiniranja moderne i narodne medicine. Bez obzira da li postoje faze pogoršanja bolesti, treba redovno ići na kontrole jer je kronični gastritis teren na kome se može razviti karcinom želuca.

Kao posljedica bolesti dolazi do razvijanja perniciozne anemije. Tip B je znatno češći oblik i zahvaća antrum, dio želuca koji se ulijeva u crijevo. Ovaj oblik bolesti imaju sve osobe starije od 70 godina.

 

Jedna stara poslovica kaže: “Med je najbolji prijatelj želuca”. U liječenju medom preporuča se uzimanje 1-2 g meda po kilogramu težine podijeljeno u tri dnevna obroka. Kod hiperacidnog gastritisa med se uzima 2 sata prije jela rastvoren u mlakoj vodi. Kod hipoacidnog gastritisa med se uzima 10min prije jela rastvoren u mlakoj vodi. U oba slučaja liječenje traje 20-30 dana. Preporuča se nektarski med. Liječenje propolisom – koristi se 20%-tni alkoholni ekstrakt propolisa. Preporuča se uzimanje 20 kapi u čaši tople vode 3 puta dnevno prije jela. Liječenje traje3-4 tjedna, a bolovi nestaju prvih 6-7 dana terapije. Isto tako se za ublažavanje gastrointestinalni tegoba preporuča se fitoterapija. Pokazalo se da blagotvorno djeluju, kamilica, đumbir, zeleni čaj, korijen sladića, stolisnik matičnjak i sl.

Originally posted 2014-01-17 08:41:00. Republished by Blog Post Promoter