Osvježavajuća dinja

Ova slasna voćka obiluje antioksidansima kolinom, zeaksantinom i beta karotenom, koji pružaju zaštitu od niza bolesti – od obične prehlade pa sve do raka. S obzirom na to da 90-95% njezinog sastava čini voda, idealno je voće za hidrataciju tijekom vrućih ljetnih dana. Sjemenke, koje su također jestive, sadrže proteine, vlakna i omega-3 masne kiseline u obliku alfa-linolenske kiseline.
Dinja sadrži nutrijente važne za zdravlje očiju – beta karoten (iz kojeg se oslobađa vitamin A), vitamin C, lutein i zeaksantin.

Zeaksantin je važan karotenoid koji se apsorbira u retinu oka gdje djeluje antioksidativno i kao UV zaštita. S obzirom na to da su brojne studije ukazale kako ozbiljan nedostatak vitamina A i C može dovesti do glaukoma i makularne degeneracije, pa čak i do sljepila, dinja je odličan izbor za sprečavanje ili usporavanje razvoja ovih poremećaja. Rizici razvijanja astme niži su kod ljudi koji konzumiraju veće količine određenih nutrijenata.

Jedan od njih je i beta karoten, pronađen u žutom i narančastom voću poput dinje, bundeve, mrkve i zelenog lisnatog povrća poput špinata i kelja. Vitamin C također je važan je nutrijent koji štiti od astme, pomaže protiv gubitka kisika te smanjuje rizik od alergijskih reakcija, a dinja ga sadrži u velikim količinama.
Dinja sadrži vlakna, kalij, vitamin C i kolin koji podupiru zdravlje srca. Konzumacija hrane bogate kalijem pomaže u regulaciji nivoa natrija što je važno kod tretmana visokog tlaka. Kalij pomaže organizmu u oslobađanju viška natrija i tako smanjuje povišen krvni tlak. Kalij je potreban i za reguliranje ravnoteže vode, kiselo-bazne ravnoteže i neuromuskularne funkcije, a također igra važnu ulogu u prijenosu električnih impulsa do srca. Unos kalija povezan je i sa smanjenim rizikom od kapi i gubitka mišićne mase. Ovaj mineral čuva gustoću kostiju te sprečava nastanak bubrežnih kamenaca. Dinja je bogat izvor antioksidansa koji igraju zaštitnu ulogu u očuvanju zdravih stanica tijela od oštećenja i upala koje mogu dovesti do raka.

Dinja spada u lako probavljivu hranu i preporučuje se jesti na prazan želudac te prije nekog drugog obroka. Dobar je izbor i za one osjetljivog želuca jer sadrži enzime te ne troši energiju organizma na probavljanje hrane. Zbog obilja vlakana i vode prevenira zatvor i pomaže u regulaciji probave, zdravlju probavnog trakta i izbacivanju toksina iz crijeva.
Kolin je važan nutrijent u dinji koji pomaže boljem snu, učenju i memoriji. Također je bitan i za održavanje elastičnosti staničnih membrana, transmisiju živčanih impulsa, iskorištavanje masti i smanjivanje kroničnih upala. Redovito konzumiranje dinje pomaže u smanjenju oksidativnog stresa te tako smanjuje upalne procese koji mogu dovesti do razvoja artritisa. Upale u tijelu povezuju se i s nastankom metaboličkog sindroma koji označava skupinu metaboličkih poremećaja.

Redovito konzumiranje dinje odlično je za ljepotu kože i kose. To je zbog utjecaja vitamina A koji je nužan za proizvodnju sebuma koji vlaži kožu i kosu te je esencijalan za njihov rast. Vitamin A bitan je za čisti ten, a također može pomoći i u zaštiti od UV zraka koje uzrokuju brže starenje kože. Osim vitamina A, tu je i vitamin C, važan za izgradnju i održavanje kolagena koji koži i kosi daje strukturu. Zato je dinja odlična pomoć protiv bora i preranog starenja. Osim u prehrani, možete je koristiti i direktno na koži i kosi kao masku ili regenerator.

Sjemenke dinje osobito se preporučuju kod bolesti bubrega, pogotovo kod bubrežnih kamenaca.

Napomena

Ako koristite beta blokatore ili imate slabije funkcionalne bubrege konzumirajte dinju u umjerenim količinama.