Osvježavajuća dinja

Ova slasna voćka obiluje antioksidansima kolinom, zeaksantinom i beta karotenom, koji pružaju zaštitu od niza bolesti – od obične prehlade pa sve do raka. S obzirom na to da 90-95% njezinog sastava čini voda, idealno je voće za hidrataciju tijekom vrućih ljetnih dana. Sjemenke, koje su također jestive, sadrže proteine, vlakna i omega-3 masne kiseline u obliku alfa-linolenske kiseline.
Dinja sadrži nutrijente važne za zdravlje očiju – beta karoten (iz kojeg se oslobađa vitamin A), vitamin C, lutein i zeaksantin.

Zeaksantin je važan karotenoid koji se apsorbira u retinu oka gdje djeluje antioksidativno i kao UV zaštita. S obzirom na to da su brojne studije ukazale kako ozbiljan nedostatak vitamina A i C može dovesti do glaukoma i makularne degeneracije, pa čak i do sljepila, dinja je odličan izbor za sprečavanje ili usporavanje razvoja ovih poremećaja. Rizici razvijanja astme niži su kod ljudi koji konzumiraju veće količine određenih nutrijenata.

Jedan od njih je i beta karoten, pronađen u žutom i narančastom voću poput dinje, bundeve, mrkve i zelenog lisnatog povrća poput špinata i kelja. Vitamin C također je važan je nutrijent koji štiti od astme, pomaže protiv gubitka kisika te smanjuje rizik od alergijskih reakcija, a dinja ga sadrži u velikim količinama.
Dinja sadrži vlakna, kalij, vitamin C i kolin koji podupiru zdravlje srca. Konzumacija hrane bogate kalijem pomaže u regulaciji nivoa natrija što je važno kod tretmana visokog tlaka. Kalij pomaže organizmu u oslobađanju viška natrija i tako smanjuje povišen krvni tlak. Kalij je potreban i za reguliranje ravnoteže vode, kiselo-bazne ravnoteže i neuromuskularne funkcije, a također igra važnu ulogu u prijenosu električnih impulsa do srca. Unos kalija povezan je i sa smanjenim rizikom od kapi i gubitka mišićne mase. Ovaj mineral čuva gustoću kostiju te sprečava nastanak bubrežnih kamenaca. Dinja je bogat izvor antioksidansa koji igraju zaštitnu ulogu u očuvanju zdravih stanica tijela od oštećenja i upala koje mogu dovesti do raka.

Dinja spada u lako probavljivu hranu i preporučuje se jesti na prazan želudac te prije nekog drugog obroka. Dobar je izbor i za one osjetljivog želuca jer sadrži enzime te ne troši energiju organizma na probavljanje hrane. Zbog obilja vlakana i vode prevenira zatvor i pomaže u regulaciji probave, zdravlju probavnog trakta i izbacivanju toksina iz crijeva.
Kolin je važan nutrijent u dinji koji pomaže boljem snu, učenju i memoriji. Također je bitan i za održavanje elastičnosti staničnih membrana, transmisiju živčanih impulsa, iskorištavanje masti i smanjivanje kroničnih upala. Redovito konzumiranje dinje pomaže u smanjenju oksidativnog stresa te tako smanjuje upalne procese koji mogu dovesti do razvoja artritisa. Upale u tijelu povezuju se i s nastankom metaboličkog sindroma koji označava skupinu metaboličkih poremećaja.

Redovito konzumiranje dinje odlično je za ljepotu kože i kose. To je zbog utjecaja vitamina A koji je nužan za proizvodnju sebuma koji vlaži kožu i kosu te je esencijalan za njihov rast. Vitamin A bitan je za čisti ten, a također može pomoći i u zaštiti od UV zraka koje uzrokuju brže starenje kože. Osim vitamina A, tu je i vitamin C, važan za izgradnju i održavanje kolagena koji koži i kosi daje strukturu. Zato je dinja odlična pomoć protiv bora i preranog starenja. Osim u prehrani, možete je koristiti i direktno na koži i kosi kao masku ili regenerator.

Sjemenke dinje osobito se preporučuju kod bolesti bubrega, pogotovo kod bubrežnih kamenaca.

dinja, bubrezni kamenci, alternativa, ljepota

Napomena

Ako koristite beta blokatore ili imate slabije funkcionalne bubrege konzumirajte dinju u umjerenim količinama.

izvor: Biljna Medicina