Osvježavajuća dinja

Dinja (lat. Cucumis melo) je jednogodišnja biljka koja se ubraja u porodicu Cucurbitaceae te bi se stoga trebala smatrati povrćem. Međutim, mnogi smatraju da je dinja voće, i to voće koje bismo u svakom slučaju trebali uključiti u svoj jelovnik.

 

Osvjezavajuca dinjaPuna kalija i vitamina C izvrsna je za osvježenje, a zavisno od vrste dinje, sadrži više ili manje beta karotena (npr. dinja rebrača sadrži najviše beta karotena) koji je tijelu neophodan za stvaranje vitamina A, koji je opet neophodan sastojak da bismo imali lijepu i zdravu kožu. Visoki postotak vode u dinji (oko 92 %) također doprinosi glatkom i vlažnom izgledu kože te je izvanredan za sprječavanje dehidracije kože. Poznato je da ljudski organizam zahtijeva stalnu hidrataciju koja omogućuje normalan rad svih organa, regulira tjelesnu temperaturu i utječe na otapanje čvrste hrane. Nedovoljni unos tekućine u organizam rezultira glavoboljom, vrtoglavicom, smanjenom koncentracijom i letargijom. Samo jedna kriška dinje od 150 g sadrži oko 140 ml vode. Antioksidansi i vitamin C u dinji prevencija su za bolesti srca, štite od starenja i imaju antikancerogeni učinak, dok kalij pomaže pri regulaciji krvnog tlaka. Oblozi od iscjeđenog soka dinje ili od naribane dinje služe za otklanjanje boli.

 

Za jelo je najbolja potpuno zrela dinja. Važno je također napomenuti da u hladnjaku miris dinje može prijeći na drugu hranu, pa ju je potrebno držati u zatvorenoj posudi. Zrelu, sočnu dinju možemo konzumirati narezanu na prepoznatljive kriške ili kockice, možete ju dodati u sve vrste voćnih salata, odlično će prijati i uz sladoled ili u nekom osvježavajućem ljetnom koktelu. Vrlo često se koristi kao hladno predjelo, i to u kombinaciji sa pršutom, što predstavlja izvanred spoj okusa i mirisa.

 

Ovo zdravo i osvježavajuće voće uzgaja se uglavnom u Aziji, SAD-u, Meksiku, ali i u mnogim mediteranskim zemljama. Još se naziva dina, melon, pekun, pipun i pepun, a cvate početkom ljeta. Plodovi su ovalnog oblika, sa glatkom, naboranom ili mrežastom s režnjevima korom, dugi 15- 22 cm, teški 1-2 kg i finog mirisa. Beru se na jesen. Unutrašnji dio ploda je jestiv i obično je narančaste ili svjetlozelene boje, a šupljina je ispunjena sjemenkama.
Danas postoji više vrsta dinja nastalih ukrštanjem koje se razlikuju po veličini, boji, obliku, mirisu i okusu, ali im je zajedničko da su sve vrlo hranljive i niskokalorične.

Facebook Comments

Comments