Odaberite pravilnu prehranu za mršavljenje

Pretjerano debljanje može nastupiti uslijed neuravnoteženog lučenja unutrašnjih žlijezda, što se normalno događa u klimaksu, ili uslijed pojačane ishrane.

 

Pojam ‘debljine’ se često mijenja prema modi, ali mi se nećemo voditi modom nego činjenicama sa stajališta ljudskog zdravlja. Obično se smatra da ljudi mogu imati onoliko kilograma koliko dobijemo kada od visine odbijemo 100, što znači da, na primjer, jedan čovjek visok 176 cm može da ima oko 76 kilograma. To je samo još jedna teorija koju ćemo zaobići.

Jače razvijeni muškarci, širih ramena, mogu imati više, dok mlađi ljudi i žene imaju obično mnogo manje kilograma. Ali kada se govori o potrebi mršavljenje, ne misli se na one slučajeve koji imaju 2 do 3 kg više, već na one kod kojih je debljina nenormalna, pa može dovesti do komplikacija, naročito u sistemu cirkulacije, a i u nogama u slučaju ravnih stopala ili reumatskih tegoba.

Mršavljenje možemo postići na dva načina, a to su smanjenjem količine i promjenom sadržaja hrane, i drugi način je povećanjem tjelesnih pokreta poput lagane tjelovježbe pa sve do većih sportskih aktivnosti.

Svi pretili ljudi jedu i piju više nego što im je potrebno, bez obzira na to što oni sami vrlo često tvrde, pa i misle protivno. Nije redak slučaj da ti debeli ljudi pričaju kako upravo gladuju, a mi se, međutim, ako dobro analiziramo što sve pojedu tijekom jednog dana, uvjerimo u suprotno. Prije nego što se pristupi kuri mršavljenja potrebno je zatražiti savjet liječnika, koji treba da provjeri stanje srca, jetre, želuca, pluća i crijeva, pa da, ako nešto nije u redu, tek nakon izvršenog liječenja preporuči odgovarajuću dijetalnu ishranu. Ovo je naročito važno kod srčanih bolesnika, kod kojih može doći i do izvjesnog stupnja prividne debljine uslijed zadržavanja vode.

Kada se donese odluka o mršavljenju, jako je važno da se ne određuju nikakvi rokovi, jer to dovodi do razočaranja, a ponekad, uslijed pretjeranog gladovanja i do ozbiljnijih nezgoda. Ljudi koji su skloni debljanju, pa su se već i udebljali, treba da znaju da kura za mršavljenje nije privremena mjera, i da će se oni ponovo udebljati ako nakon liječenja počnu jesti svaku hranu, u neograničenim količinama.

 

Za vrijeme kure mršavljenja mora se paziti na količinu i na sastav odnosno vrstu hrane.

Svaka hrana uzeta u većoj količini nego što je potrebno deblja, jer se ili pretvara u mast ili štedi postojeću mast u organizmu. Zato se količina svake hrane mora ograničiti. Pri tom treba imati na umu da sve namirnice nisu podjednako kalorične i ne učestvuju podjednako u stvaranju masti, i da će po zapremini jednake količine raznih namirnica razno djelovati. Dok i najmanja količina masti i šećera doprinosi debljanju, znatno veće količine salate neće pokvariti dijetu. Prema tome, treba izostavljati visokokaloričnu hranu, a ne onu od koje se ne deblja.

Hrana se količinski (po ukupnoj težini) može smanjiti za jednu trećinu do jedne polovine, prema podnošljivosti organizma. Treba da sadrži oko 1.500 kalorija, koliko je otprilike potrebno za život i rad stanica.

Uzimanje tečnosti mora se ograničiti i svesti na 600 do 800 g dnevno. Da bi se smanjila žeđ, hrana treba da bude manje slana i začinjena i da se sastoji više od bilja i voća.

Ljudi koji hoće da omršave moraju u svojoj ishrani u prvom redu da ograniče masti i ugljikohidrate, i to na najmanju mjeru, a da se hrane bjelančevinama.

Pri mršavljenju mora se obratiti pažnja na to da se i pored kure ne osjeća glad. To se postiže uglavnom uzimanjem mesa, zelene salate i drugog zelenog povrća, tikvica i krastavaca u većim količinama.

Vrlo dobro djeluju pojedini dani gladovanja. Dan gladovanja sastoji se u tome što se jedanput tjedno ostaje u krevetu, a toga dana se pojede samo 500 do 800 g mlijeka, ili samo jedan kilogram voća, ili samo tri tvrdo kuhana jajeta sa 500 g nezašećerenog čaja. Dani gladovanja mogu se sastojati i od salate, kuhane ili presne. Za vrijeme kure mršavljenja mora se paziti na vitaminski sadržaj hrane, te zato treba jesti dovoljno salate i voća.

 

Shema za dijetalnu ishranu mogla bi biti sljedeća:

Doručak: jedna šalica čaja ili slabe crne kave bez šećera, sa saharinom, bez kruha.
Ručak ili večera: čorbe i supe treba potpuno izostaviti, a naročito ako sadrže mast i brašno.

Riba se može jesti samo kuhana, začinjena sa limunom ili sa vrlo malo maslaca. Masne ribe kao što su jegulja, som, šaran i mladica ne mogu se jesti. Krto meso ne deblja, pa se može jesti gotovo svako, osim svinjetine, prasetine, ovčjeg buta, guščjeg i pačjeg. Meso ne smije sadržati mast i loj, te ih treba još prije kuhanja odstraniti.

Ovoj dijeti najbolje odgovara meso pečeno na žaru. Kobasice, džigernjače, nareske, paštete, krvavice i sušeno meso ne treba jesti. Sosovi su zabranjeni. Povrće treba da bude zgotovljeno bez masti ili sa što manje ulja ili maslaca. Bolje je zeleno povrće, dok se krumpir, grašak, grah i leće ne mogu preporučiti. Može se dozvoliti samo jedan krumpir, pečen ili kuhan u ljusci. Mrkva se također ne preporučuje. Sva jela od brašna i slatka jela moraju se izbjegavati jer goje i ako se jedu u malim količinama. Šećer se mora zamijeniti saharinom.

bademi

Dobri su posni sirevi, dok se masni ne smiju jesti, a isto tako ni mlijeko, pavlaka, maslac i kajmak. Voće se može jesti, ali ne orasi, bademi, datule, banane i grožđe. Pecivo i kruh debljaju te ih treba izbjegavati, a po mogućnosti i potpuno izostaviti. Piće treba da se sastoji iz vode, te jake ili blage crne kave zaslađene saharinom. Alkohol je potpuno zabranjen.

izvor: Biljna Medicina